Advokat Kristijan Karan

Stručna poseta Saveznom ustavnom sudu i Saveznom vrhovnom sudu SR Nemačke

Kristijan Karan u stručnoj poseti Saveznom ustavnom sudu i Saveznom vrhovnom sudu Nemačke u Karlsrueu, u okviru programa Friends of ERA.
Poseban trenutak posete Saveznom ustavnom sudu predstavljao je susret i otvoren razgovor sa prof. dr Christine Langenfeld, sudijom tog suda. Prof. dr Langenfeld pružila nam je redak neposredan uvid u svoj radni dan i funkcionisanje institucije koja zauzima centralno mesto u nemačkom pravnom poretku. Prvobitno planirani kratak susret razvio se u približno devedesetominutnu, sadržajnu i živu diskusiju o radu Suda i brojnim aktuelnim pravnim pitanjima.
Stručni deo razgovora sa prof. dr Christine Langenfeld zaslužuje poseban osvrt. Posebno smo se zadržali na dvostrukoj ulozi Saveznog ustavnog suda - kao suda i kao samostalnog i nezavisnog ustavnog organa Savezne Republike Nemačke - kao i na njegovom mestu u sistemu podele vlasti. Prema Osnovnom zakonu, osnovna prava neposredno obavezuju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, dok je vršenje sudske vlasti povereno Saveznom ustavnom sudu, saveznim sudovima i sudovima saveznih pokrajina (član 1 stav 3 i član 92 Osnovnog zakona). Sud tako štiti objektivni ustavni poredak i pruža individualnu zaštitu svakome ko tvrdi da mu je javna vlast povredila neko od osnovnih ili sa njima izjednačenih prava (član 93 stav 1 i član 94 stav 1 tačka 4a Osnovnog zakona; § 90 stav 1 Zakona o Saveznom ustavnom sudu).
Prof. dr Christine Langenfeld, sudija Saveznog ustavnog suda SR Nemačke, i Kristijan Karan, advokat u Novom Sadu, u sudnici ovog suda u Karlsrueu.
Prof. dr Christine Langenfeld, sudija Saveznog ustavnog suda SR Nemačke, i Kristijan Karan, advokat u Novom Sadu, u sudnici ovog suda u Karlsrueu.
Jedan od najzanimljivijih delova razgovora odnosio se na ustavnu žalbu i precizno razgraničenje nadležnosti Saveznog ustavnog suda od nadležnosti redovnih i specijalizovanih sudova. Savezni ustavni sud nije dodatna žalbena instanca koja ponovo ocenjuje svako tumačenje i svaku primenu zakona; njegova kontrola usmerena je na pitanje da li je došlo do specifične povrede ustavnog prava. Ustavna žalba se, po pravilu, može podneti tek nakon što su iscrpljena sva dopuštena pravna sredstva, a odluka o njenom prihvatanju donosi se u posebnom postupku (član 93 stav 5 Osnovnog zakona; § 90 stav 2 i § 93a Zakona o Saveznom ustavnom sudu). Takva podela odgovornosti znači da zaštita osnovnih prava najpre pripada svim sudovima, dok Savezni ustavni sud obezbeđuje završnu ustavnopravnu kontrolu.
Razgovarali smo i o unutrašnjoj organizaciji i načinu odlučivanja Suda, kao i o značaju institucionalnog dijaloga. Sud čine dva senata sa po osam sudija. Polovinu sudija u svakom senatu bira Bundestag, a polovinu Bundesrat, u oba slučaja dvotrećinskom većinom. Mandat sudija traje dvanaest godina, ali najduže do kraja meseca u kojem sudija navrši 68 godina, a ponovni izbor nije dopušten. U okviru senata obrazuju se veća od po troje sudija (član 93 st. 2 i 3 Osnovnog zakona; § 2, § 4, § 6 stav 1, § 7 i § 15a Zakona o Saveznom ustavnom sudu). Razmena stavova sa najvišim saveznim sudovima, Sudom pravde Evropske unije, Evropskim sudom za ljudska prava i ustavnim sudovima drugih država pokazuje koliko se zaštita ustavnih prava danas razvija i kroz dijalog različitih pravnih poredaka. Upravo je taj spoj čvrste institucionalne nezavisnosti i otvorenosti prema pravnom dijalogu ostavio naročito snažan utisak.
Prof. dr Christine Langenfeld dugujem veliku zahvalnost na izdvojenom vremenu, otvorenosti, neposrednosti i spremnosti da sa nama podeli svoja znanja i iskustva. Susret sa njom još jednom je potvrdio da istinska stručna veličina može ići zajedno sa jednostavnošću, profesionalnom skromnošću i iskrenom otvorenošću za razgovor. Njena stručnost, snažno prisustvo i način na koji je vodila diskusiju učinili su ovaj susret jednim od najvrednijih delova celokupnog programa.
Kristijan Karan, advokat u Novom Sadu, i Slavko Jandrić, advokat u Banjoj Luci, tokom razgovora u biblioteci Saveznog vrhovnog suda SR Nemačke u Karlsrueu.
Kristijan Karan, advokat u Novom Sadu, i Slavko Jandrić, advokat u Banjoj Luci, tokom razgovora u biblioteci Saveznog vrhovnog suda SR Nemačke u Karlsrueu.
Program je nastavljen ličnim obilaskom Saveznog vrhovnog suda, koji je predvodio dr Herbert Geisler, dugogodišnji član Friends of ERA i advokat ovlašćen za zastupanje pred tim sudom još od 1994. godine. Dr Geisler je iz prve ruke govorio o svojoj tridesetdvogodišnjoj advokatskoj praksi pred ovim sudom i omogućio nam da upoznamo njegove istorijske prostorije, savremene sudnice, biblioteku i druga mesta od posebnog istorijskog značaja, koja nisu dostupna svakom posetiocu. Iskreno mu zahvaljujem na vremenu, stručnom vođenju i velikodušnosti sa kojom je sa nama podelio svoja bogata profesionalna iskustva.
Posebnu i iskrenu zahvalnost upućujem Joanni Kuzaj na izvanrednoj organizaciji celokupne posete. Njena posvećenost, pažnja posvećena svakom detalju i sposobnost da poveže ljude i institucije omogućili su da ovaj dan protekne besprekorno i bude ispunjen sadržajnim razgovorima, neposrednim iskustvima i susretima od trajne profesionalne vrednosti.
Kristijan Karan, advokat u Novom Sadu, i dr Herbert Geisler, advokat ovlašćen za zastupanje pred Saveznim vrhovnim sudom SR Nemačke, ispred sedišta ovog suda u Karlsrueu.
Kristijan Karan, advokat u Novom Sadu, i dr Herbert Geisler, advokat ovlašćen za zastupanje pred Saveznim vrhovnim sudom SR Nemačke, ispred sedišta ovog suda u Karlsrueu.
Zahvalnost pripada i prof. dr iur. Ulrichu Rommelfangeru, koji već više od jedne decenije predstavlja pokretačku snagu i jednog od ključnih tvoraca nemačkog ogranka Friends of ERA. Njegova dugogodišnja posvećenost, vizija i rad značajno su oblikovali razvoj i uspeh ovog ogranka i omogućili realizaciju programa koji članovima pružaju iskustva kakva se ne mogu steći na uobičajenim stručnim skupovima.
Naročitu zahvalnost dugujem udruženju Friends of ERA, zahvaljujući kojem je ova poseta omogućena. Friends of ERA predstavlja izuzetnu evropsku mrežu pravnih stručnjaka koja ne samo da podržava rad Akademije za evropsko pravo (ERA), već aktivno povezuje pravnike iz različitih država, podstiče razmenu znanja i približava svojim članovima najviše standarde evropske pravne prakse. Ovakvi programi pokazuju koliko su neposredni profesionalni kontakti, otvoren dijalog i zajednička posvećenost vladavini prava važni za izgradnju istinske evropske pravne zajednice. Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam član ovog udruženja i što sam imao priliku da učestvujem u programu ovakvog kvaliteta.
Sleva nadesno: Kristijan Karan, Joanna Kuzaj, kontakt osoba za Friends of ERA i angažovana na programu stipendija Akademije za evropsko pravo (ERA), i Slavko Jandrić, ispred zgrade Saveznog ustavnog suda SR Nemačke u Karlsrueu.
Sleva nadesno: Kristijan Karan, Joanna Kuzaj, kontakt osoba za Friends of ERA i angažovana na programu stipendija Akademije za evropsko pravo (ERA), i Slavko Jandrić, ispred zgrade Saveznog ustavnog suda SR Nemačke u Karlsrueu.
Za Srbiju, kao i za druge države koje razvijaju svoje pravne sisteme u dijalogu sa evropskim pravnim prostorom, od velikog je značaja da advokati aktivno učestvuju u ovakvim programima. Neposredan uvid u rad vodećih evropskih sudova, upoznavanje različitih pravnih kultura i razmena iskustava sa kolegama iz drugih jurisdikcija doprinose kvalitetnijem pružanju pravne pomoći, boljem razumevanju međunarodnih i evropskih pravnih standarda i snažnijoj prekograničnoj saradnji. Znanja i profesionalne veze stečene na ovaj način ne koriste samo učesnicima, već i njihovim klijentima, pravnoj profesiji i širem razvoju vladavine prava i pravne sigurnosti u našim društvima.

Autor: Kristijan Karan, advokat u Novom Sadu

Objavljeno: 23. septembar 2026.